U ZKVS je u subotu, 26. novembra 2022. godine, organizovana 18. po redu konferencija „Slovačka muzika u Vojvodini“. Svrha ovogodišnje manifestacije bila je obraćanje stručnjacima iz država tzv. Donje zemlje i dobijanje pregleda o zbirkama i dokumentaciji slovačkih narodnih pesama Slovaka u Mađarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj i Bugarskoj, te da na toj osnovi uporedi, ispita i analizira njihovu sličnost, ali i specifičnosti u odnosu na zbirke Slovaka iz Srbije. Primarni podsticaj za ovakvu vrstu poređenja bila je najnovija zbirka slovačkih narodnih pesama iz Stare Pazove, koju je u tekućoj godini objavila Slovačka akademija nauka, a za objavljivanje priredila njena autorka, mgr. art. Kristina Lomen, PhD. iz Stare Pazove.
U duhu misli Jozefa Kresanka, koji je u svom osnivačkom delu slovačke etnomuzikologije „Slovačka narodna pesma sa muzičkog stanovišta“, između ostalog, napisao da: „… je sud nauke da uvek radi, ali da, čini se, posebno za istraživanje narodne pesme, nikada ne dostigne poslednju reč.“, ušli smo u bogatu ponudu muzičkih izdanja koja sadrže pesme koje su nastale ne samo u sredinama na Donjoj zemlji. Mnogi stručnjaci su se pozitivno odazvali pozivu za učešće na konferenciji, a bilo je i priloga koji su, iako nisu odgovarali ovogodišnjoj temi, značajno doprineli temama kojima smo se bavili u prošlosti.
Takav je, na primer, bio rad dr Nebojše Todorovića sa Fakulteta umetnosti Univerziteta u Nišu, koji je osvetlio delatnost Juraja Ferika ml. u Nišu i njegov doprinos muzičkom razvoju grada Niša. Prilog se nadovezuje na tekstove objavljene u dnevnoj štampi i stručnim časopisima i predstavlja prikladan dodatak saznanjima sa konferencije održane 2019. godine u čast Juraja Ferika st. i Juraja Ferika ml. Sličan doprinos je i nastup prof. PhDr. Borisa Mihalika, PhD., koji se zajedno sa prof. PhDr. Jaroslavom Čukanom, CSc. u prilogu pod nazivom „Institucionalizovani i organizovani pesnički i plesni folklor u sredini Slovaka sa Donje zemlje“ fokusirao na kulturni potencijal Slovaka sa Donje zemlje. Njime je otvorio niz pitanja koja se tiču organizacije kulturnog i, u tom smislu, muzičkog života i potrebe jačanja organizacionih i tehničkih kapaciteta Slovaka u dijaspori.
Ostali prilozi su već bili posvećeni fenomenu narodne pesme i definisanju onoga što nas spaja, ali i onoga što čini specifičnosti pojedinih slovačkih naselja. „Uporedni aspekt u istraživanju slovačkih narodnih pesama u Staroj Pazovi“ naslov je priloga dr Kristine Lomen sa Muzikološkog instituta Slovačke akademije nauka. Monografija, koju je autorka priredila za objavljivanje, sadrži dve međusobno povezane i kontinuirane celine. Reč je o zapisu od 360 slovačkih narodnih pesama prikupljenih u okviru sopstvenog istraživanja u Staroj Pazovi u vremenskom razdoblju od 2014 – 2021. godine. Njegov komplementarni deo je naučno-teorijski opis svih relevantnih konteksta u vezi sa navedenim korpusom pesama. Na osnovu sopstvenog istraživanja slovačke muzičke kulture u Staroj Pazovi, autorka je analizirala i sintetizovala dosad objavljena saznanja stručnjaka, kako iz Slovačke, tako i iz redova vojvođanskih Slovaka, ali nije izostavila ni saznanja relevantnih mađarskih i svetskih stručnjaka, i po mnogo čemu došla do izuzetno zanimljivih spoznaja.
Još jedan vredan naučni doprinos bio je prilog Mgr. Klare Erdelji Molnar iz Istraživačkog centra humanističkih nauka Muzikološkog zavoda u Budimpešti. Autorka je aktivno posvećena slovačkim tradicijama u Mađarskoj, a njena etnomuzikološka istraživanja usmerena su na slovačke narodne pesme i odnos slovačke i mađarske narodne muzike. U svom predavanju opisala je fundamentalna slovačka istraživanja i zbirke Bele Bartoka, tj. Zoltana Kodalja sa početka 20. veka. U prilogu pod naslovom „Prikupljanje i istraživanje slovačke narodne muzike u Muzikološkom zavodu u Budimpešti“, predstavlja slovačku zvučnu i notnu zbirku folklornog arhiva Muzikološkog zavoda u Budimpešti i otkriva svoje lične aspiracije u pogledu dokumentacije, obrade i objavljivanja zbirki slovačkih pesama iz Mađarske. Posebno zanimljivo je bilo poređenje melodija slovačkih i mađarskih narodnih pesama u Mađarskoj. Podjednako podsticajan je bio i prilog Zoltana Lasla Havaša sa Filozofskog fakulteta u Budimpešti, koji je predstavio delo Jana Šućinskog, značajne ličnosti u svetu muzike Slovaka u Mađarskoj. Posebno su upečatljive njegove orkestarske obrade slovačkih narodnih i crkvenih pesama.
Ujednačen kulturni kod karakterističan je za region jugoistočne Evrope, gde nalazimo autentične slovačke nacionalne zajednice, pa je bilo zanimljivo pratiti priloge o Slovacima iz Rumunije, Hrvatske i onima koji su nekada živeli u Bugarskoj. Slovakinja iz rumunskog Bihora, Mgr. Adriana Furik, već godinama prikuplja, dokumentuje, klasifikuje i predstavlja slovačke pesme iz regiona Bihor i Salai. Rezultat su brojni radovi, ali i autorski CD „Na Siplackom mostu“, koji su učesnici konferencije imali priliku da dobiju za uspomenu od autorke. Na pomenutu sredinu sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka snažno su uticale pesme snimljene u Radiju Novi Sad, čije su talase mogli da „štimuju“ i Bihorčani, pa danas u tamošnjem folkloru nalazimo snažnu zastupljenost pesama ili njihovih delova, koje se pevaju u Vojvodini. Mgr. Sandra Vukšić Kralj, direktorka Slovačkog centra u Našicama, održala je predavanje na temu „Dokumentovanje slovačkih narodnih pesama u Hrvatskoj“. Iako je zajednica Slovaka u Hrvatskoj izuzetno aktivna, o čemu svedoči i veoma veliko učešće gotovo svih matica slovačkih u kulturnom životu manjine, posebno na festivalima i smotrama, objavljivanje sveobuhvatne zbirke pesama Slovaka iz Hrvatske je i dalje izazov za etnomuzikologe i buduće projekte u ovoj oblasti. Veliki pomak napravljen je i tokom realizacije zajedničkog obrazovnog projekta Slovaka iz Donje zemlje „Ja sam“, kojim su mapirane izvorne jezičko-muzičke odlike ove zajednice. Kao treća je o Slovacima koji su otišli najjužnije od matične države, u Bugarsku, govorila ing. Katarina Konjarik, PhD., koja je i predsednica Društva Slovaka iz Bugarske. To su potomci onih Slovaka koji su se, posle Drugog svetskog rata, preselili iz Bugarske u Slovačku, u okviru akcije „Majka zove“. Usredsredila se na publikacije koje je sastavio učitelj Jan Mihalko, „Ej, Bugari, Bugari“ i „Naši u Bugarskoj“, koje mapiraju pedeset godina života, rada, pesama i običaja Slovaka u Bugarskoj i koje je Društvo Slovaka iz Bugarske pripremilo za štampu 2008. godine. Redak izvor informacija o muzičkom životu Slovaka iz Donje zemlje je i Muzej Slovaka iz dijaspore, koji funkcioniše u okviru Matice slovačke u Martinu. O ovoj zbirci je govorila PhDr. Zuzana Pavelcova, direktorka pomenutog muzeja. Muzej Slovaka iz dijaspore sadrži muzička dela Slovaka iz Jugoslavije, Mađarske i Rumunije i upravo ovi dragoceni artefakti mogu značajno da dopune naša saznanja o muzičkom životu ovdašnjih Slovaka.
Dan konferencije je i ove godine doneo mnogo novih saznanja i informacija, kontakata i perspektiva. Festivali autentične narodne pesme, koji se održavaju u Pivnicama u Srbiji, u Nadlaku u Rumuniji, i odnedavno u Iloku u Hrvatskoj, pokazuju nam da zajedničkim snagama možemo sve postići ne samo lakše, već i kvalitetnije. O tome svedoče i mnogi drugi projekti iz Donje zemlje, koji su zasnovani na istom slovačkom kodu sa Donje zemlje. Zbog toga je dobro umrežavati se u svakom pogledu i podržavati jedni druge u istraživačkoj, stvaralačkoj ili prezentacijskoj delatnosti.
18. konferencija „Slovačka muzika u Vojvodini“ ponudila je našim inostranim gostima i muzički doživljaj, i to izvođenje kompozicija E. Suhonja „Kako si mi lepa“ i obrade slovačkih narodnih pesama u izvođenju Kamernog hora „Musica viva“ iz Bačkog Petrovca. U susret konferenciji, u petak uveče je u Kulturnoj stanici Eđšeg održan jedinstven koncert Ansambla „Franćišek Baleš“, koji je izveo autorske kompozicije na stihove slovačkih pesnika. Koncert je organizovala Asocijacija za istraživanje kulture Slovaka u Vojvodini uz podršku Kancelarije za Slovake u dijaspori.
Muzikološku konferenciju „Slovačka muzika u Vojvodini“, kao i objavljivanje zbornika radova na temu „Život i delo Kvetoslave Benkove“, kojoj je bila posvećena naša 17. konferencija 2021. godine, podržali su KSS i Ministarstvo kulture Republike Srbije, a organizovao Zavod za kulturu vojvođanskih Slovaka.
Tekst: Milina Sklabinski, fotografije: Danica Vrbova